Istraživanje psihologije vjerovanja u teorije zavjere zauzima važno mjesto u mojim istraživačkim interesima već sedam godina. Često me pitaju što nagnje ljude na prihvaćanje takvih teorija. Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan.

Postoji mnogo razloga zbog kojih ljudi mogu podržavati teorije zavjere. Međutim, ono što mi se čini posebno značajnim je način na koji naši stilovi mišljenja mogu utjecati na način kako obrađujemo informacije i koliko smo skloni vjerovanju u teorije zavjere.

Sklonost intuitivnom mišljenju, u odnosu na analitičke stilove mišljenja, čini se da je povezana s prihvaćanjem teorija zavjere.

Intuitivno mišljenje je stil mišljenja koji se oslanja na neposredne i nesvjesne prosudbe. Često se oslanja na instinkt, dok je analitičko mišljenje usmjereno na sporije, promišljenije i detaljnije procesuiranje informacija.

Ranije sam pisao o tome kako možemo razviti zahtjevniji, analitički stil mišljenja kako bismo smanjili našu sklonost vjerovanju u teorije zavjere.

Istraživanja su pokazala da vještine kritičkog mišljenja imaju mnoge prednosti u životu. Na primjer, studija iz 2017. godine otkrila je da su ljudi koji su postigli više rezultate u vještinama kritičkog mišljenja izvijestili o manjem broju negativnih životnih događaja (na primjer, dobivanju kazne za parkiranje ili propuštanju leta). Kritičko mišljenje bilo je jači pokazatelj od inteligencije za izbjegavanje ovakvih događaja. Nije sasvim jasno zašto je to tako.

S druge strane, intuitivno mišljenje povezano je s greškama u razmišljanju. Na primjer, stilovi intuitivnog mišljenja mogu dovesti do pretjeranog oslanjanja na mentalne prečace, što također može povećati osjetljivost na teorije zavjere.

Ovo može dovesti do opasnih posljedica. Na primjer, veća sklonost intuitivnom mišljenju povezana je s vjerovanjima u teorije zavjere o cijepljenju i oklijevanjem prema cijepljenju.

Međutim, iznimno uspješne osobe, poput Alberta Einsteina i suosnivača Applea Stevea Jobsa, naglasili su važnost korištenja svoje intuicije i pripisali svoja postignuća intuitivnom mišljenju.

Prednosti intuitivnog mišljenja Jedna od prednosti intuitivnog mišljenja je što zahtijeva malo ili nimalo vremena za obradu, što nam omogućuje da brzo donosimo odluke i sudove. U nekim okolnostima, to je od vitalnog značaja.

Ljudi koji rade u kriznim okruženjima (poput vatrogasne službe) izvještavaju o potrebi za korištenjem stilova intuitivnog mišljenja. Tijekom kriza, može biti nerealno dosljedno koristiti analitičko mišljenje.

Iskusni menadžeri kriza često se u prvom redu oslanjaju na intuitivno mišljenje kao na svoju osnovnu strategiju, ali kako im zadatak to dopušta, kasnije se oslanjaju na analitičkije mišljenje. Kritičko i intuitivno mišljenje mogu se koristiti zajedno.

Važno je također naglasiti da se ovakav tip intuicije razvija kroz godine iskustva, što može proizvesti stručnu intuiciju.

Intuicija može biti ključna i u drugim područjima. Kreativnost se često smatra prednošću stilova intuitivnog mišljenja. Pregled istraživanja iz 2016. o generiranju ideja otkrio je da je kreativnost pozitivno povezana s intuitivnim mišljenjem.

Iako je kreativnost teško definirati, može se smatrati sličnom rješavanju problema, gdje se informacije koriste za postizanje cilja na nov ili neočekivan način.

Međutim, važno je također napomenuti da je pregled iz 2016. otkrio da je kombiniranje intuitivnih i analitičkih stilova mišljenja bilo najbolje za evaluaciju ideja.

Koje je rješenje? Istraživanja se često usredotočuju na razvijanje načina za poboljšanje analitičkog mišljenja kako bi se smanjila podrška opasnim teorijama zavjere ili smanjile greške u razmišljanju i pogrešne predodžbe.

Međutim, često smatramo analitičko i intuitivno mišljenje kao ili-ili, i kada donosimo odluke ili prosudbe, moramo odabrati jedno umjesto drugog. Međutim, meta-analiza iz 2015. (gdje se podaci iz više studija kombiniraju i analiziraju) o 50 godina istraživanja kognitivnog stila pronašla je dokaze da se ti stilovi mišljenja mogu događati istovremeno.

Umjesto dva suprotna kraja spektra, to su odvojeni konstrukti, što znači da se ti stilovi mišljenja mogu događati zajedno. Istraživanja u donošenju odluka također sugeriraju da je stil mišljenja fleksibilan i da se najbolje odluke donose kada stil mišljenja osobe odgovara situaciji koja je na djelu.

Neke situacije su prikladnije za analitičke stilove mišljenja (kao što su zadaci s brojevima), dok su neke prikladnije za korištenje intuicije (kao što je razumijevanje facijalnih izraza). Prilagodljiv donositelj odluka vješt je u korištenju oba stila mišljenja.

Stoga bi jedan od načina za smanjenje podložnosti teorijama zavjere moglo biti poboljšanje prilagodljivog donošenja odluka. Moje istraživanje iz 2021. otkrilo je da kada su ljudi bili suočeni s pogrešnim predodžbama koje su prethodno imali, precjenjujući mjeru u kojoj drugi podržavaju teorije zavjere protiv cijepljenja, oni su ponovno procijenili svoje odluke. To bi moglo sugerirati da stilovi mišljenja mogu ovisiti o situaciji i informacijama koje su na raspolaganju.

Iako je u mnogim situacijama analitičko mišljenje bolje, ne bismo trebali odbacuju iskusni upravitelji krizama često se u početku oslanjaju na intuitivno mišljenje kao na svoju osnovnu strategiju, ali kako to zadatak dopušta, kasnije se oslanjaju na analitičko mišljenje. Stilovi kritičkog i intuitivnog mišljenja mogu se koristiti paralelno.

Važno je također istaknuti da se ovakva vrsta intuicije razvija kroz godine iskustva, što može proizvesti stručnu intuiciju.

Intuicija može biti ključna i u drugim područjima. Kreativnost se često vidi kao prednost stilova intuitivnog mišljenja. Pregled istraživanja o generaciji ideja proveden 2016. godine pokazao je da je kreativnost pozitivno povezana s intuitivnim mišljenjem.

Iako je teško definirati kreativnost, može se smatrati sličnom rješavanju problema, gdje se informacije koriste za postizanje cilja na nov ili neočekivan način.

Važno je napomenuti i da je pregled iz 2016. godine pokazao da je kombinacija intuitivnog i analitičkog mišljenja najbolja za evaluaciju ideja.

Koje je rješenje? Sada istraživanja često usmjeravaju na razvijanje načina za poboljšanje analitičkog mišljenja kako bi se smanjilo prihvaćanje opasnih teorija zavjere ili smanjile greške u mišljenju i pogrešne predodžbe.

Međutim, često razmatramo analitičke i intuitivne stilove mišljenja kao ili-ili, i kada donosimo odluke ili sudove moramo odabrati jedno umjesto drugog. No, meta-analiza iz 2015. godine (u kojoj se podaci iz više studija kombiniraju i analiziraju) 50 godina istraživanja kognitivnih stilova našla je dokaze da se ti stilovi mišljenja mogu dogoditi istovremeno.

Umjesto dva suprotna kraja spektra, oni su zasebni konstrukti, što znači da se ti stilovi mišljenja mogu događati zajedno. Istraživanja u donošenju odluka također sugeriraju da je stil mišljenja fleksibilan i da su najbolje odluke donesene kada stil mišljenja osobe odgovara trenutnoj situaciji.

Neke situacije više odgovaraju analitičkim stilovima mišljenja (kao što su zadaci s brojevima), dok su neke više prilagođene korištenju intuicije (kao što je razumijevanje facijalnih ekspresija). Prilagodljiv donositelj odluka vješt je u korištenju oba stila mišljenja.

Stoga jedan način za smanjenje osjetljivosti na teorije zavjere može biti poboljšanje prilagodljivog donošenja odluka. Moje istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da kada su ljudi suočeni s pogrešnim predodžbama koje su prethodno imali, precjenjujući mjeru u kojoj drugi podržavaju teorije zavjere protiv cijepljenja, ponovno su evaluirali svoje odluke. To bi moglo sugerirati da stilovi mišljenja mogu ovisiti o situaciji i dostupnim informacijama.

Iako je u mnogim situacijama analitičko mišljenje bolje, ne bismo trebali odbaciti stil intuitivnog mišljenja kojeg čini se zagovornici teorija zavjere preferiraju kao neupotrebljiv ili neprilagodljiv. Odgovor bi mogao ležati u razumijevanju oba stila mišljenja i sposobnosti prilagodbe našeg stila mišljenja prema potrebi.

Ova fleksibilnost u pristupu omogućava nam da se prilagodimo različitim situacijama i izazovima s kojima se suočavamo, bilo da se radi o svakodnevnim odlukama ili složenijim problemima. Razumijevanje kada i kako najbolje koristiti intuitivno i analitičko mišljenje može povećati našu sposobnost donošenja informiranih i promišljenih odluka.

Na primjer, u situacijama koje zahtijevaju brzu odluku bez dostupnosti sve potrebne informacije, intuitivno mišljenje može biti iznimno korisno. S druge strane, u situacijama koje dopuštaju, pa čak i zahtijevaju detaljnu analizu, analitičko mišljenje postaje neophodno.

Prepoznavanje vlastite predispozicije prema jednom stilu mišljenja i razvijanje sposobnosti korištenja oba pristupa, ovisno o kontekstu, ključni su za postizanje optimalnih rezultata. Ovaj pristup omogućuje ne samo smanjenje osjetljivosti na neosnovane teorije zavjere već i poboljšanje opće sposobnosti rješavanja problema i kreativnog mišljenja.

Na kraju, integracija intuitivnog i analitičkog mišljenja u naše procese donošenja odluka može pružiti snažan alat za navigaciju kroz kompleksne izazove modernog svijeta. Razumijevanje i vježbanje ovih stilova mišljenja može nas učiniti boljim, prilagodljivijim donositeljima odluka, sposobnim za suočavanje s različitim situacijama koje život postavlja pred nas.