Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci pokrenulo je istragu protiv 82-godišnjeg bivšeg komandanta JNA, osumnjičenog za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata. Prema prikupljenim podacima, okrivljeni je izdao zapovijed koja je dovela do sustavnog razaranja i okupacije Saborskog, kao i okolnih mjesta, uključujući Borik, Funtanu, Panjiće i Kuselj. Napad na ovo područje izvršen je 12. studenog 1991. godine, a u njemu su sudjelovali brojni vojnici JNA, uključujući postrojbe iz Titove Korenice i Plaškog.

Istraga se temelji na dokumentaciji koja potvrđuje da je napad planiran i vođen s ciljem protjerivanja civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti te uništavanja ključne infrastrukture. Osim vojne opreme, poput tenkova i zrakoplova, u napadu su sudjelovale i paravojne formacije iz Srbije i Crne Gore, uključujući ozloglašene jedinice poput "Belih orlova" i "šešeljevaca". Tijekom ovog napada uništeno je više od tisuću objekata, uključujući 1171 kuću i gospodarski objekt, te su razoreni svi društveni i infrastrukturni objekti na tom području.

Pripadnici JNA napali bez odabira ciljeva

Prema izjavama tužiteljstva, napadi su bili neselektivni, ciljali su civilne objekte, a stanovništvo nije imalo priliku za obranu. Napad je usmjeren prema uništavanju ne samo vojne infrastrukture, nego i civilnog stanovništva koje je ostalo zarobljeno u napadnutom području. Procjenjuje se da je najmanje 37 osoba ubijeno tijekom napada, uključujući civile, većinom starije osobe. Mnogi od njih ubijeni su na kućnim pragovima, dok su drugi pokušali pobjeći u obližnje šume.

Odgovornost zapovjednika za zločine

Dokazi prikupljeni tijekom istrage upućuju na to da je osumnjičeni bio svjestan zločina koji su počinjeni pod njegovim zapovjedništvom, no unatoč tome nije poduzeo nikakve mjere kako bi spriječio zločine ili kaznio odgovorne. Kao zapovjednik operacija, odgovoran je za postupke svojih podređenih, koji su sudjelovali u zločinima protiv civilnog stanovništva. Njegovo propustanje da spriječi zločine i kazni počinitelje smatra se ključnim faktorom u podizanju optužnice protiv njega.

Posljedice napada na Saborsko

Nakon okupacije Saborskog, ovo mjesto, zajedno s okolnim selima, bilo je gotovo potpuno razoreno. Osim fizičkog uništenja infrastrukture, Saborsko je postalo simbol stradanja civilnog stanovništva tijekom Domovinskog rata. Do danas su ekshumirani posmrtni ostaci 29 ubijenih civila, dok se za još osam osoba i dalje traga. Ove ekshumacije dio su šire istrage ratnih zločina koji su se dogodili tijekom sukoba u Hrvatskoj, a napad na Saborsko predstavlja jedan od najtragičnijih događaja tog razdoblja.

Istraga o ovom slučaju nastavlja se, a daljnji koraci uključuju prikupljanje dodatnih dokaza i saslušavanje preživjelih svjedoka. Pravda za žrtve i njihove obitelji ostaje prioritet hrvatskih pravosudnih tijela, a ovaj postupak je ključan za procesuiranje odgovornih za počinjene zločine.