Nedavna istraživanja provedena na Sveučilištu Curtin ukazuju na zabrinjavajući potencijal klimatskih promjena da ozbiljno utječu na reproduktivno zdravlje stanovnika Australije. Konkretno, istraživači s Curtin School of Population Health temeljito su analizirali više od 385.000 trudnoća u zapadnom dijelu Australije tijekom razdoblja od 2000. do 2015. godine, od samog začeća do rođenja djeteta.

Ovo obuhvaća razdoblje trudnoće koje je od izuzetne važnosti za razvoj fetusa i zdravlje novorođenčadi. Tijekom ovih trudnoća, zabilježeno je da je 9,8% djece rođeno s premalom težinom za svoju gestacijsku dob, dok je 9,9% djece rođeno s prevelikom težinom za istu referentnu dob.

Posebno su se istraživači usmjerali na potencijalnu povezanost između ekstremnih bioklimatskih uvjeta, odnosno izloženosti majki vanjskom vrućini ili hladnoći tijekom trudnoće, i porođajne težine djeteta u odnosu na gestacijsku dob.

Da bi ovo istražili, koristili su Univerzalni toplinski klimatski indeks (UTCI), koji je suvremeni alat za opisivanje kako tijelo reagira na vanjske temperaturne uvjete. Ovo je prva studija koja je primijenila UTCI za mjerenje bioklimatske izloženosti tijekom trudnoće i njezinu vezu s rizikom od rođenja djeteta s niskom ili visokom težinom u odnosu na gestacijsku dob.

Rezultati istraživanja sugeriraju da su trudnice izložene niskim i visokim biotermalnim stresovima tijekom određenih razdoblja trudnoće imale veći rizik da će njihova djeca biti rođena s manjom ili većom težinom u odnosu na referentnu gestacijsku dob.

Srednja bioklimatska izloženost kretala se između 8,1 i 30,0 stupnjeva Celzijusa, što obuhvaća blagi hladni stres i umjereni toplinski stres prema UTCI ljestvici. No, istraživanje je pokazalo da su ekstremni biotermalni stresovi, poput onih koji su bili u 1. i 99. percentilu (hladni stres i toplinski stres), imali najizraženiju povezanost s promjenama u porođajnoj težini djeteta u odnosu na gestacijsku dob.

Voditelj istraživanja, Dr. Sylvester Dodzi Nyadanu, naglasio je da je posebno važno istaknuti određene faze trudnoće.

"Veličina novorođenčeta uvelike je povezana s rizikom od smrtnosti u prvoj godini života, razvojnim problemima u djetinjstvu te rizikom od različitih bolesti u odrasloj dobi", istaknuo je Dr. Nyadanu.

"Ovi rezultati potvrđuju naše zabrinutosti da rizik od rođenja djeteta premalih ili prevelikih za svoju gestacijsku dob izgleda raste s izloženošću okolišnim uvjetima koji uzrokuju biothermalni stres u kasnijim fazama trudnoće.

Osim toga, istraživanje je otkrilo da su određene podskupine stanovništva bile izložene većem riziku od nenormalnog fetalnog rasta zbog izloženosti biothermalnom stresu. To uključuje osobe koje nisu kavkaskog porijekla, mušku novorođenčad, trudnoće kod žena starijih od 35 godina, trudnoće u ruralnim područjima te trudnoće u kojima su majke pušile.

Dr. Nyadanu ističe da je ovo istraživanje samo dio sve većih dokaza o prijetnji klimatskih promjena reproduktivnom zdravlju. Klimatske promjene pogoršavaju postojeće izazove zdravstvenog sustava kroz ekstremne vrućinske i hladne valove, bolesti koje se prenose vektorima, prirodne katastrofe poput ciklona, poplava, suša i požara, nesigurnost u hrani i vodi te izmjene u prirodnim i društvenim okruženjima.

"Ekspozicija termalnom stresu uzrokuje dehidraciju, potiče oksidativni stres i sistemski upalni odgovor, što rezultira nepovoljnim reproduktivnim i fetalnim zdravstvenim ishodima", dodao je.

"Naše istraživanje doprinosi sve većem broju opažanja koja istražuju izloženost trudnica ambijentalnoj temperaturi i ishodima trudnoće, uključujući komplikacije tijekom trudnoće, prijevremeni porod, mrtvorođenost i nisku porođajnu težinu.

Potrebno je daljnje istraživanje kako bismo utvrdili koje intervencije mogu donijeti bolje rezultate za roditelje i novorođenčad, posebno u ranjivim podskupinama koje smo identificirali u našem istraživanju.

Trudnoća je osjetljivo razdoblje kada je riječ o klimatskim promjenama, pa svaka intervencija usmjerena na zaštitu klime zapravo je skrb o reproduktivnom zdravlju."

Izvor: Curtin University