Dok je sposobnost turizma da stvori nova radna mjesta neupitna, često se govori o tome da su ti poslovi niske kvalitete i nesigurni. Usprkos ovoj kritici, mnoge javne uprave i dalje smatraju turizam valjanim načinom za stvaranje novih radnih mjesta u svojim regijama.

Kvaliteta radnog mjesta je mjera koliko je posao koristan za zaposlenika. To uključuje fizičke, psihološke, socijalne i organizacijske aspekte posla, kao i zahtjeve koje posao postavlja te procese koji utječu na ove faktore. Posebno su važni psihološka i fizička dobrobit, kao i stavovi i zadovoljstvo poslom.

Prilikom analize kvalitete radnih mjesta, većina istraživanja uzima u obzir širok spektar faktora, uključujući individualnu autonomiju, plaću, sigurnost posla, radne uvjete, zahtjeve za kvalifikacijama, odnose na radnom mjestu i ravnotežu između posla i privatnog života.

Sezonski i niskokvalificirani rad
Turistički sektor obuhvaća mnoge različite ekonomske oblasti – smještaj, ugostiteljstvo, transport, zabavu, razgledavanje i slično – te ga nije moguće tretirati kao homogenu cjelinu. Međutim, činjenica je da su poslovi u smještaju i ugostiteljstvu često niže kvalitete u usporedbi s drugim ekonomskim sektorima.

Ova niska kvaliteta proizlazi iz specifičnih karakteristika tih sektora: nude niskokvalificirane, sezonske poslove s dugim radnim satima, uključujući vikende. Osim toga, tržište rada u turizmu nudi ispodprosječne plaće i malo mogućnosti za obuku i profesionalni razvoj. Ove okolnosti posebno pogađaju najranjivije segmente radne populacije, poput mladih i imigranata.

Razvoj turizma i poslovi izvan turističkog sektora
Ovisnost o turističkom sektoru ne mora nužno značiti više poslova niske kvalitete. Postoje dva faktora koja treba razmotriti.

Prvo, razvoj turizma neizravno generira radna mjesta izvan turističkog sektora, u područjima poput savjetovanja, energetike, transporta, zdravstva i javne uprave. Ovo mogu biti poslovi visoke kvalitete koji pomažu uravnotežiti ukupnu kvalitetu zaposlenja unutar regije.

Drugo, kvaliteta radnog mjesta uvelike ovisi o pravima, regulativama i zaštitama koje pružaju nacionalne vlade. Ove variraju značajno od zemlje do zemlje.

Utjecaj vlada na kvalitetu radnog mjesta
Uz razinu obrazovanja i stopu zaposlenosti, jedan od faktora koji snažno utječe na kvalitetu radnog mjesta je ono što se naziva "institucionalni režim zapošljavanja" zemlje – pojam koji obuhvaća radno zakonodavstvo, politike zapošljavanja i odnose između poslodavaca i sindikata. Primjena ovog pojma na kvalitetu radnog mjesta poznata je kao teorija režima zapošljavanja.

Na europskoj razini, ova teorija klasificira različite institucionalne režime u pet velikih skupina:
Socijaldemokratski, uglavnom prisutni u skandinavskim zemljama. Ovi režimi obično pružaju robusne, opsežne socijalne beneficije, podržavaju obuku radnika i imaju utjecajne sindikate.

Liberalni, kao što su UK i Irska, koji imaju slabiju legislativu za zaštitu zaposlenja i slabe sindikate.

Kontinentalni, koji uključuju zemlje poput Francuske i Njemačke. Ovi režimi su negdje između socijaldemokratskih i liberalnih režima.

Južnoeuropski, uključujući Španjolsku, Portugal, Grčku i druge, gdje država relativno malo intervenira u regulaciju rada, a sindikati imaju relativno mali utjecaj na radne uvjete. U ovim zemljama, državna strukovna obuka je ograničena, poticaji poslodavcima za ulaganje u obuku su niski, a zaposlenici pokazuju malo inicijative za cjeloživotno učenje. Rezultat je niža razina vještina radnika.

Tranzicijski (pojam se odnosi na liberalizaciju i ekonomsku efikasnost te konsolidaciju pravnog i institucionalnog režima zemlje), koji uključuju zemlje poput Bugarske ili Poljske. U ovoj kategoriji, autokratske upravljačke strukture ograničavaju sudjelovanje u radničkim organizacijama, a ekonomska liberalizacija smanjuje sigurnost posla i povećava mjere za smanjenje troškova prilikom obuke osoblja.

Turizam i kvaliteta radnih mjesta: najvažnija je lokacija
Naša nedavna studija, objavljena u ožujku 2024., analizirala je odnos između razvoja turizma i kvalitete radnih mjesta u nekoliko europskih regija.

Na temelju uzoraka iz Europske ankete o radnim uvjetima iz 2015. (gotovo 44 tisuće ljudi) i 2021. (gotovo 72 tisuće ljudi), analizirali smo kvalitetu zaposlenja u raznim europskim regijama, koristeći specifično EU-ove NUTS2 administrativne jedinice.

U našim istraživanjima pojavile su se sve vrste regija, od onih s vrlo visokim razvojem turizma – poput španjolskih Kanarskih i Balearskih otoka – do onih s mnogo nižim razvojem turizma, poput Radomskog u Poljskoj i Severozapaden u Bugarskoj.

Iako južnoeuropske regije imaju višu razinu razvoja turizma i, općenito, nižu kvalitetu radnih mjesta, naše analize pokazuju da kvaliteta radnih mjesta nije izravno povezana s turističkom aktivnošću. Zapravo, u svim regijama koje smo proučavali, kvaliteta radnih mjesta najviše je bila pod utjecajem institucionalnog okruženja – što uključuje, između ostalog, vladino zakonodavstvo i radnička prava.

Poslovi u turizmu nisu inherentno niske kvalitete
Naša studija pokazala je da u Europi ne postoji izravna veza između razvoja turizma u regiji i kvalitete zaposlenja. Međutim, otkrili smo da je socijaldemokratski institucionalni režim onaj koji je povezan s višom kvalitetom radnih mjesta, slijede kontinentalni, a zatim liberalni režimi. Južnoeuropski i tranzicijski režimi su najlošiji u smislu kvalitete radnih mjesta.

U svjetlu ovih rezultata, kreatori politika koji žele povećati kvalitetu radnih mjesta trebali bi se usredotočiti ne na vrstu zaposlenja, već na analizu gdje elementi njihove vlade i institucija ne zadovoljavaju.