U srcu Jadranskog mora, gdje se plavetnilo neba stapa s tirkiznim odsjajem valova, smjestio se otok Lošinj – biser hrvatskog arhipelaga. Ove godine, Lošinj obilježava značajan jubilej: 140 godina organiziranog turizma. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na bogatu povijest otoka, već i svjedočanstvo o njegovoj sposobnosti da se prilagodi, razvija i ostane poželjna destinacija za putnike iz cijelog svijeta.

Povijesni korijeni turizma na Lošinju

Krajem 19. stoljeća, točnije 1885. godine, Lošinj je počeo privlačiti pažnju europske elite zahvaljujući svojim jedinstvenim klimatskim uvjetima. Priča započinje dolaskom dr. Conrada Clara, uglednog bečkog liječnika, koji je sa svojim sinom posjetio otok u potrazi za ljekovitom klimom. Brzi oporavak njegovog sina bio je dovoljan dokaz o blagotvornosti lošinjske klime, što je potaknulo daljnje istraživanje i promociju otoka kao klimatskog lječilišta.

Ambroz Haračić, istaknuti lošinjski meteorolog i biolog, odigrao je ključnu ulogu u ovom procesu. Njegova sustavna istraživanja tijekom 1880-ih godina dokumentirala su povoljne klimatske karakteristike otoka, što je dovelo do prepoznavanja Lošinja u medicinskim krugovima kao idealnog mjesta za liječenje respiratornih tegoba. Ovi napori kulminirali su 1892. godine kada su Mali i Veli Lošinj zakonski proglašeni klimatskim lječilištima, što je bio temelj za razvoj zdravstvenog turizma na otoku.

Razvoj infrastrukture i dolazak aristokracije

Početkom 20. stoljeća, Lošinj je postao omiljeno odredište austro-ugarske aristokracije. Posebno se ističe dolazak nadvojvode Karla Stephana 1885. godine, koji je bio toliko očaran otokom da je odlučio izgraditi vlastitu rezidenciju u Velom Lošinju. Njegov primjer slijedili su i drugi članovi plemstva, uključujući prijestolonasljednika Rudolfa i nadvojvodu Franju Ferdinanda, koji su dolazili na otok radi odmora i oporavka. Prisustvo visokog plemstva dodatno je povećalo ugled Lošinja kao prestižne destinacije, privlačeći bogate i utjecajne goste iz cijele Europe.

Paralelno s dolaskom aristokracije, razvijala se i infrastruktura potrebna za prihvat sve većeg broja posjetitelja. Osnovano je Turističko društvo u Malom Lošinju 1887. godine, koje je imalo za cilj unaprijediti turističku ponudu i promovirati otok. U tom razdoblju izgrađeni su prvi hoteli, pansioni i lječilišta, a posebna pažnja posvećena je pošumljavanju otoka. Zahvaljujući inicijativama poput one iz 1886. godine, kada je osnovano društvo za pošumljavanje i uljepšavanje, zasađeno je preko 250.000 sadnica borova u četiri godine, što je stvorilo prepoznatljiv zeleni pejzaž Lošinja.

Izazovi i prilagodbe kroz povijest

Razvoj turizma na Lošinju nije bio bez izazova. Prvi svjetski rat donio je prekid turističkih aktivnosti, a nakon rata otok je pripao Italiji, što je donijelo nove političke i ekonomske okolnosti. Unatoč tome, Lošinj je uspio zadržati svoj status lječilišne destinacije, iako s manjim intenzitetom. Nakon Drugog svjetskog rata, otok postaje dio Jugoslavije, što donosi novi val nacionalizacije i promjene u turističkoj strukturi. Mnogi hoteli i vile postaju društvena odmarališta, a turizam se prilagođava novim društveno-ekonomskim uvjetima.

Unatoč tim promjenama, Lošinj je zadržao svoj šarm i privlačnost. Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, izgrađeni su novi hoteli poput Punta I i Punta II, a otok je postao popularno odredište za obiteljski turizam. Povezanost s kopnom poboljšana je asfaltiranjem ceste od Porozine do Velog Lošinja 1968. godine, što je olakšalo dolazak turista.

Lošinj danas: Spoj tradicije i suvremenog turizma

Danas, Lošinj je sinonim za održivi turizam koji poštuje prirodnu i kulturnu baštinu otoka. S bogatom ponudom smještaja, od luksuznih hotela do obiteljskih apartmana, otok zadovoljava različite ukuse i potrebe posjetitelja. Posebno se ističe ponuda wellness programa, biciklističkih staza, edukativnih šetnica te raznih kulturnih i gastronomskih događanja.

Obilježavanje 140 godina turizma prilika je za refleksiju o postignućima, ali i za planiranje budućnosti. Lošinj nastoji očuvati ravnotežu između razvoja i očuvanja prirodnih resursa, s posebnim naglaskom na zaštitu morskog okoliša i održivo upravljanje šumama. Inicijative poput proglašenja Park šume Čikat prirodnim blagom svjedoče o predanosti lokalne zajednice očuvanju svog okoliša.

U sklopu proslave ove značajne obljetnice, tijekom svibnja planirana su brojna događanja koja će dodatno obogatiti turističku ponudu otoka. Od izrade najvećeg lošinjskog krokanta na glavnom trgu Malog Lošinja, preko scenskog prikaza dolaska cara Franje Josipa, do koncerta legendarne grupe Parni Valjak, posjetitelji će imati priliku sudjelovati u jedinstvenim događanjima koja spajaju tradiciju i suvremenost.

Lošinj nastavlja svoju priču kao destinacija koja nudi više od uobičajenog turističkog doživljaja. Ovdje se putnici ne susreću samo s prirodnim ljepotama, već i s dubokim osjećajem povezanosti s prostorom i njegovim naslijeđem. Kroz integraciju kulturne baštine, zdravstvenog turizma i održivih praksi, Lošinj gradi identitet koji je utemeljen na poštovanju prošlosti i promišljenoj izgradnji budućnosti.

Klimatsko lječilište kao temelj razvoja

Još od vremena kada je službeno proglašen klimatskim lječilištem, Lošinj se profilirao kao otok zdravlja i dugovječnosti. Mikroklima otoka, visoka kvaliteta zraka i veliki broj sunčanih dana godišnje i danas privlače one koji traže oporavak tijela i duha. U sklopu lječilišnih programa razvijene su brojne zdravstvene usluge, uključujući terapije disanja, fizikalne tretmane te holistički pristup zdravlju, što potvrđuje kontinuitet vizije iz 19. stoljeća.

Institucije poput Lječilišta Veli Lošinj i dalje se razvijaju kao specijalizirani centri zdravstvenog turizma, dok lokalna ponuda sve više uključuje prirodne proizvode poput eteričnih ulja, biljne pripravke te kozmetiku na bazi mediteranskog bilja. Sinergija između medicine, prirode i turizma postala je ključan dio lošinjskog identiteta.

Ekološka svijest i borba protiv klimatskih izazova

S obzirom na rastuće izazove klimatskih promjena, Lošinj prednjači u promicanju ekološki osviještenog turizma. Park šuma Čikat, simbol dugogodišnjih napora u očuvanju prirode, danas predstavlja uzor održivog upravljanja urbanim zelenim površinama. Šuma nije samo estetski element već i prirodni filter zraka, prostor rekreacije i važna zona bioraznolikosti. Briga o očuvanju šume podrazumijeva sustavno praćenje stanja vegetacije, uklanjanje bolesnih stabala te plansko sađenje novih sadnica, posebice u dijelovima gdje alepski bor pokazuje znakove starenja.

Na stručnim panelima, stručnjaci iz područja klimatologije, šumarstva i urbanog planiranja raspravljali su o potrebi prilagodbe šumskih sustava sve izraženijim sušama, jakim vjetrovima i sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama. Lošinj u tom pogledu razvija modele upravljanja koji uključuju znanstvena istraživanja, iskustva lokalne zajednice i nove tehnologije praćenja stanja šumskih površina.

Uloga lokalne zajednice i gospodarskih subjekata

Posebna pažnja tijekom proslave obljetnice posvećena je pojedincima koji su svojim radom oblikovali i unaprijedili turizam otoka. Zahvalnice i priznanja dodijeljene su bivšim i sadašnjim direktorima, tajnicima i članovima turističkih zajednica te mnogim drugim lokalnim akterima čiji je doprinos bio presudan. Njihov predani rad svjedoči o važnosti uključenosti lokalnog stanovništva u oblikovanje vizije razvoja.

Privatni sektor, od malih iznajmljivača do velikih hotelskih lanaca, sve više ulaže u projekte koji integriraju ekološke standarde i društvenu odgovornost. Primjerice, mnogi smještajni objekti koriste solarne sustave za grijanje vode, recikliraju otpad i surađuju s lokalnim proizvođačima hrane i suvenira. Time se stvara lanac vrijednosti koji koristi cijeloj zajednici, a gostima nudi autentičan i odgovoran doživljaj destinacije.

Kulturna ponuda i edukativni sadržaji

U sklopu manifestacije održan je i niz kulturnih događanja koja dodatno oživljavaju bogatu povijest i tradiciju otoka. U glazbeno-scenskom dijelu istaknula se izvedba zbora Zajednice Talijana „Vittorio Craglietto“ koji je publiku uveo u nostalgično raspoloženje skladbom „U Mali Lošinj moram poć’“. Moderaciju programa preuzela je poznata novinarka Zrinka Grancarić koja je dinamično vodila cijeli događaj, povezujući govore, panele i glazbene točke u jednu zaokruženu cjelinu.

Premijera dokumentarno-igranog filma „Zeleni barba“ izazvala je snažne emocije i bila je vrhunac večeri. Film tematizira život Ambroza Haračića, vizionara i znanstvenika koji je uvelike zaslužan za današnji izgled otoka. Kroz autentične scene, arhivske snimke i glumačke rekonstrukcije, prikazana je snaga pojedinca u mijenjanju zajednice. Film je rezultat suradnje brojnih entuzijasta, glumaca i lokalnih suradnika, a temelji se na povijesnim istraživanjima i literaturi o Haračićevom životu.

Redateljski i scenaristički tim posebno je naglasio važnost ljubavi prema zavičaju, kao pokretačke snage koja potiče generacije na stvaranje i očuvanje vrijednosti. Među publikom su se mogli vidjeti suze i osmijesi, a atmosfera u dvorani bila je prožeta ponosom i zahvalnošću.

Cijela verzija „Zelenog barbe“ može se pogledati na ovom linku):