Ekstremne vrućine i dim od šumskih požara predstavljaju ozbiljne zdravstvene prijetnje koje, kada se spoje, mogu imati pogubne posljedice na ljudsko zdravlje, posebice na srčani i dišni sustav. Prema nedavnom istraživanju koje su proveli Scripps Institution of Oceanography pri Sveučilištu Kalifornije u San Diegu i Škola javnog zdravstva UCLA Fielding, analizom medicinskih zapisa stanovnika Kalifornije između 2006. i 2019. godine, uočen je porast hospitalizacija uslijed izloženosti opasnim vrućinama i dimu od šumskih požara. Ovaj učinak bio je izraženiji kada su oba uvjeta bila prisutna istoga dana, a posebno je pogađao zajednice s nižim prihodima, zajednice boje, područja veće gustoće naseljenosti i osobe bez zdravstvenog osiguranja.

Tarik Benmarhnia, epidemiolog specijaliziran za klimatske promjene pri Scripps Institution of Oceanography, ističe važnost da se u političkom odlučivanju uzmu u obzir klimatski rizici i njihove posljedice na socijalnu pravdu. Ističe potrebu za integriranim pristupom u zaštiti javnog zdravlja i planiranju prostora, kako u urbanim tako i u suburbanim područjima.

Chen Chen, postdoktorski znanstvenik na istom institutu i glavni autor studije, naglašava važnost uključivanja kombiniranih efekata višestrukih rizika u istraživanja povezana s klimatskim promjenama i zdravljem. S obzirom na to da se mnogi klimatski rizici pojavljuju sve češće zbog klimatskih promjena i imaju slične fiziološke učinke, njihovo zajedničko razmatranje postaje ključno.

Ovo istraživanje, objavljeno 2. veljače u časopisu Science Advances, dobilo je podršku UC Centra za klimatsku pravdu i zdravlje te Nacionalnog instituta za starenje. Studija ukazuje na sve veći globalni problem: izloženost ekstremnim vrućinama godišnje rezultira smrću procijenjenih 360.000 ljudi diljem svijeta, dok izloženost sitnim česticama u dimu uzrokuje smrti do 680.000 ljudi globalno. Oba uvjeta postaju sve učestalija kako planet nastavlja bilježiti rekordne temperature i promjene u režimima padalina u kontekstu klimatskih promjena.

Autori istraživanja naglašavaju važnost zajedničkog razmatranja ekstremnih vrućina i dima od šumskih požara u donošenju zdravstvenih odluka i oblikovanju upozorenja javnosti. Trenutno, Nacionalna meteorološka služba izdaje upozorenja za ekstremne vrućine, dok lokalni okruzi za kvalitetu zraka upozoravaju na opasne događaje zagađenja zraka. Predlažu da bi, umjesto izdavanja odvojenih upozorenja, više entiteta moglo izdavati zajednička upozorenja tijekom šumskih požara koji bukte u vruće dane, kako bi se povećao doseg njihovih poruka i ublažili takvi složeni zdravstveni učinci, posebno među ranjivim zajednicama.

„Ako postoji sinergijski učinak između dima od šumskih požara i ekstremne vrućine, izdavanje zajedničkog upozorenja ranije, uzimajući u obzir složenu izloženost, bilo bi korisno,“ napisali su autori.

Dodaju kako trenutna procjena klimatskih utjecaja na zdravlje obično procjenjuje utjecaj svake klimatske opasnosti zasebno i ignorira potencijalne sinergijske učinke između klimatskih opasnosti, što bi moglo potcijeniti stvarno opterećenje zdravlja i ugroziti učinkovitost planova prilagodbe klimatskim promjenama.

Istraživači su do svojih rezultata došli analizom broja dana izloženosti vrućinama, dimu od šumskih požara i oba uvjeta zajedno među stanovnicima 995 poštanskih brojeva u Kaliforniji između 2006. i 2019. godine. Otkrili su nerazmjerni porast broja hospitalizacija zbog kardiopulmonalnih problema kada se oba uvjeta dogode unutar istog poštanskog broja.

„Drugim riječima, otkrili smo veći zdravstveni utjecaj zbog interakcije dima od šumskih požara i ekstremne vrućine nego zbroj zdravstvenih utjecaja od pojedinačnih opasnosti zasebno,“ napisali su autori.

Istraživači također ističu potrebu za razmatranjem razlika od susjedstva do susjedstva u klimatskim utjecajima na zdravlje, budući da se klimatske opasnosti ne distribuiraju jednako kroz prostor i mogu imati različitu osjetljivost i sposobnost zaštite od takvih utjecaja. Otkrili su da su sinergijski učinci između dima od šumskih požara i ekstremne vrućine bili najizraženiji u planinskim područjima, središnjoj dolini i velikim obalnim metropolitanskim područjima.

Autori su zatim analizirali koje sociodemografske karakteristike mogu utjecati na takve lokacijske razlike i otkrili da su zajednice s nižim prihodima, gušće naseljene ili s većim udjelom manjinskih etničkih i rasnih skupina bile sklonije utjecaju takvih složenih klimatskih opasnosti. Također su otkrili da veći nivoi krošnji drveća ili pristup klimatizaciji smanjuju takve rizike. Iako ostaje neizvjesnost u mehanizmima iza takve ranjivosti, pružanje ciljane podrške moglo bi pomoći u ublažavanju zajedničkih učinaka složenih opasnosti, kao što je uspostava centara za čisti zrak i hlađenje u blizini najpogođenijih područja.

Autori studije uključuju Laru Schwarz, diplomsku studenticu u zajedničkom doktorskom programu na Državnom sveučilištu u San Diegu i Školi javnog zdravlja i znanosti o dugovječnosti Herberta Wertheima na Sveučilištu Kalifornije u San Diegu, te Noama Rosenthala i Miriam Marlier na Odjelu za znanosti o okolišnom zdravlju na UCLA.

Izvor: University of California