Misija PLATO, planirana za lansiranje krajem 2026. godine, predstavlja značajan iskorak u potrazi za stjenovitim planetima sličnim Zemlji izvan našeg Sunčevog sustava.

Znanstveni ciljevi misije
PLATO (PLAnetary Transits and Oscillations of stars) će koristiti 26 kamera kako bi proučavao egzoplanete u orbitama unutar nastanjive zone zvijezda sličnih Suncu. Misija će mjeriti veličine egzoplaneta i otkrivati egzomjesece i prstene oko njih, dok će istovremeno karakterizirati zvijezde domaćine proučavajući male varijacije svjetlosti koje primaju.

Lansiranje i operacije
Lansiranje je planirano iz Europskog svemirskog centra u Francuskoj Gvajani, koristeći raketu Ariane 6. PLATO će biti postavljen u halo orbitu oko Sunce-Zemlja Lagrangeove točke L2, što će mu omogućiti kontinuirano promatranje istog dijela neba tijekom cijele godine.

Tehnički aspekti
PLATO će koristiti 24 "normalne" kamere (N-CAM) i 2 "brze" kamere (F-CAM). N-CAM-ovi su raspoređeni u četiri grupe po šest kamera, a svaka grupa kamera ima neznatno različite kutove, što omogućava široko vidno polje od 2250 kvadratnih stupnjeva po jednom usmjerenju. Ovaj raspored omogućava PLATO-u prepoznavanje lažno pozitivnih signala koji bi mogli imitirati prolazak egzoplaneta.

Proizvodnja i testiranje
Većina komponenti svemirske letjelice prošla je fazu proizvodnje i trenutno se provode kalibracijski testovi. Mullard Space Science Laboratory iz UCL-a u Velikoj Britaniji izradio je elektroniku za prednji kraj (FEE) koja upravlja kamerama, digitalizira slike i prenosi ih na obradu podataka. Deset finalnih kamera je već izgrađeno i testirano, a prva je postavljena na optičku klupu ranije ove godine.

Znanstveni skupovi i kolaboracije
PLATO misija bit će ključna tema na mnogim znanstvenim skupovima. Na primjer, sastanak ESP2024: PLATO Planetary Systems – formation to observed architectures, održan u svibnju 2024. u Cataniji, okupio je vodeće znanstvenike kako bi raspravili trenutna saznanja o egzoplanetarnim sustavima i ciljevima misije. PLATO će kombinirati tranzitne metode s proučavanjem unutarnje strukture zvijezda koristeći zvjezdanu seizmologiju, podržano opsežnim zemaljskim promatranjima. Ovaj integrirani pristup omogućit će točno određivanje parametara egzoplaneta, uključujući njihove starosti, što je ključno za razumijevanje evolucijskih putanja planeta.

Predviđanja i očekivanja
Prema najkonzervativnijim modelima populacije planeta, očekuje se da će PLATO otkriti najmanje 500 planeta veličine Zemlje tijekom nominalnog trajanja misije od četiri godine. Ova predviđanja uključuju sve tipove zvijezda i udaljenosti od zvijezda. Na primjer, za planete veličine Zemlje s orbitalnim periodima od 250-500 dana oko G zvijezda (analognih Suncu), očekuje se do 12 otkrića tijekom dvogodišnjeg promatranja.

U proteklih 20 godina, broj poznatih egzoplaneta eksponencijalno je rastao, s više od 5,483 potvrđenih otkrića u 4,087 sustava (i još 9,770 kandidata koji čekaju potvrdu). Otkrivanje i karakterizacija tih egzoplaneta informirali su i osporili postojeće teorije o formiranju planeta i stopama pojavljivanja, ali još uvijek postoje mnoge neodgovorene znanstvene upite.

PLATO-vi rezultati će pomoći suziti potragu za svjetovima koji su potencijalno nastanjivi, pružajući ključne informacije za procjenu učestalosti planeta sličnih Zemlji koji orbitiraju oko solarnih analoga G tipa zvijezda.

Izvor: Royal Astronomical Society