Dvanaesta obljetnica ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU), obilježena 1. srpnja 2025. godine, prilika je za sagledavanje značajnog doprinosa Instituta Ruđer Bošković (IRB) hrvatskoj znanosti i pozicioniranju zemlje unutar europskog istraživačkog prostora. Od samih početaka sudjelovanja Hrvatske u istraživačko-razvojnim programima EU-a, IRB je postao neprikosnoveni lider, uspješno provodeći brojne projekte koji su ne samo podigli razinu znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj, već su i ojačali njezinu ulogu u međunarodnim znanstvenim krugovima.

Kontinuirani rast i vodeća uloga u EU projektima

Put IRB-a započeo je mnogo prije punopravnog članstva Hrvatske u EU. Još u okviru Šestog i Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, započetih 2007. godine, IRB je aktivno koristio status pridružene zemlje. Znanstvenici Instituta u tom su razdoblju osigurali 33 projekta ukupne vrijednosti 14,7 milijuna eura, postavljajući temelje za buduće uspjehe. Ulazak Hrvatske u EU 2013. godine otvorio je nova poglavlja i omogućio Institutu da se u potpunosti integrira u europske istraživačke programe.

Ovaj zamah nastavio se i s programom Obzor 2020., koji je trajao od 2014. do 2020. godine. U ovom programu, IRB je ostvario impresivnih 38 projekata vrijednosti 16,2 milijuna eura, čime se pozicionirao kao najuspješnija znanstvena institucija u Hrvatskoj po pitanju povlačenja sredstava. Od kraja 2021. godine, u sklopu aktualnog programa Obzor Europa, IRB već bilježi 31 ugovoreni projekt, s ukupnom vrijednošću od 11,2 milijuna eura, što potvrđuje kontinuirani trend rasta i uspjeha. Ovi podaci jasno pokazuju da je IRB ključan akter u europskom istraživačkom prostoru, doprinoseći razvoju znanosti i inovacija na razini cijele Europske unije.

Ravnatelj IRB-a, dr. sc. David M. Smith, ističe značaj ovih postignuća: "Rezultati koje ostvaruju naši znanstvenici odraz su njihovog predanog rada, iznimne posvećenosti izvrsnosti i sposobnosti brze prilagodbe najnovijim znanstvenim izazovima. Oni nedvojbeno pokazuju da Hrvatska raspolaže vrhunskim znanstvenicima i značajnim potencijalom. Naš je zadatak osigurati im optimalne uvjete za rad, kako bi mogli nastaviti s ovakvim izvanrednim doprinosima."

Znanstveni "Oscari" u rukama hrvatskih znanstvenica

Jedan od najprestižnijih pokazatelja znanstvene izvrsnosti su projekti koje financira Europsko istraživačko vijeće (ERC). Ovi projekti često se nazivaju i "znanstvenim Oscarima" zbog iznimne kompetitivnosti – samo 8 do 13 posto prijavljenih projekata dobiva financijsku potporu. U Hrvatskoj je do sada ukupno razvijano 11 ERC projekata, a IRB se može pohvaliti s četiri takva "Oscara", što je izuzetan uspjeh.

Među nositeljicama ovih prestižnih projekata ističe se prof. dr. sc. Iva Tolić, koja je čak dvaput osvojila ERC potpore. Njezina pionirska istraživanja usmjerena su na mehanizme nastajanja pogrešaka tijekom podjele kromosoma i njihovog utjecaja na diobu stanica. Ova istraživanja su od ključne važnosti za razumijevanje razvoja embrija, nastanka različitih tipova karcinoma te odgovora tkiva na terapijske intervencije. Prof. dr. sc. Ana-Sunčana Smith donijela je ERC projekt na IRB 2015. godine, posvećen istraživanjima bioloških membrana s ciljem unaprjeđenja razvoja novih lijekova i terapija.

Nedavno se ovim uspješnim znanstvenicama pridružila i dr. sc. Jelena Bujan. Zahvaljujući ERC projektu vrijednom 1,5 milijuna eura, dr. Bujan će se posvetiti proučavanju otpornosti mrava na ekstremne temperature, prouzročene klimatskim promjenama. Za svoja će istraživanja koristiti Jadranske otoke kao prirodne laboratorije, što otvara nove spoznaje o prilagodbi živih organizama na promjene u okolišu.

Kvalitetan smještaj za sudionike i posjetitelje Instituta Ruđer Bošković je dostupan putem rezervacije smještaja u Zagrebu. Zagreb, kao dinamičan grad, nudi brojne mogućnosti za smještaj, od hotela do apartmana, čineći boravak ugodnim i praktičnim za sve koji dolaze u glavni grad Hrvatske zbog znanstvenih, poslovnih ili turističkih razloga. Raznolika ponuda smještaja u Zagrebu osigurava da svatko pronađe nešto po svom ukusu i budžetu, bilo da tražite luksuzni hotel ili udoban apartman u blizini centra grada.

Programi mobilnosti i unaprjeđenje razmjene znanja

Ključni element znanstvenog uspjeha je razmjena znanja i mobilnost istraživača. U tom kontekstu, Marie Skłodowska-Curie Akcije (MSCA program) predstavljaju neprocjenjiv program EU-a koji financira mobilnost i usavršavanje istraživača. IRB je izuzetno aktivan u MSCA programu, s desetak uspješno realiziranih projekata u okviru Obzora 2020.

Kroz MSCA projekte, Institut je privukao niz talentiranih mladih znanstvenika iz cijele Europe, dok su istovremeno domaći kadrovi imali priliku odlaziti na usavršavanja u vodeće europske laboratorije. Jedan od zapaženih primjera je MSCA projekt Molecular Quantum Simulations (MOQS), u koji se IRB pridružio 2019. godine kao dio konzorcija od šest institucija i tri tvrtke diljem Europe. Ovaj projekt omogućio je, između ostalog, doktorandu iz Italije da dođe na IRB i radi pod mentorstvom dr. sc. Fabija Franchinija. Europska komisija je ovu suradnju istaknula kao "MSCA priču o uspjehu" u zemljama poput Hrvatske, naglašavajući važnost međunarodne suradnje i mobilnosti za znanstveni napredak.

Od novih materijala do fuzijske energije: Vizionarski projekti IRB-a

Doprinos IRB-a vidljiv je i u područjima koja su se donedavno činila kao daleka znanstvena fantastika, poput nuklearne fuzije i kvantnih komunikacija. Zahvaljujući inicijativi IRB-a i predanosti dr. sc. Tončija Tadića, Hrvatska je postala punopravni član konzorcija EUROfusion. Riječ je o najvećem svjetskom udruženju za istraživanje fuzije, koje okuplja 27 zemalja u zajedničkom cilju izgradnje eksperimentalnog reaktora ITER u Francuskoj, koji obećava neograničeni izvor čiste energije. Također, značajan je i projekt IFMIF-DONES, u kojem dr. Tadić i njegov tim koordiniraju rad na testiranju novih materijala otpornih na radijaciju i iznimne temperature. Ovim se projektom Hrvatska pozicionira kao ključan igrač u pripremi terena za buduće fuzijske reaktore i elektrane. DONES je drugi po značaju uređaj u velikom međunarodnom projektu fuzijske energije, odmah nakon ITER-a, a važno je napomenuti da je to i prvi ESFRI projekt u kojem Hrvatska ima ključnu ulogu.

Kada je riječ o naprednim materijalima, osim fuzijskih projekata, valja istaknuti i projekte poput ReMADE@ARI, kojeg vodi dr. sc. Zdravko Siketić, te projekt Micro4Nano, pod vodstvom dr. sc. Ivora Lončarića. U sklopu ovih projekata, znanstvenici IRB-a istražuju razgradive i reciklabilne materijale te razvijaju nanotehnologiju s potencijalnom primjenom u medicini i industriji. Posebno je zanimljivo što se fokus stavlja na stvaranje materijala koji su ne samo ekološki prihvatljivi, već i funkcionalno superiorni postojećim rješenjima, otvarajući put novim inovacijama u industriji i zaštiti okoliša.

Digitalna i zelena agenda: Kvantna komunikacija, blockchain i umjetna inteligencija

U kontekstu galopirajućeg razvoja novih tehnologija, digitalizacija i sigurnost podataka igraju sve važniju ulogu. IRB je i na ovom području ostvario značajne rezultate. Godine 2020., tim kvantnih fizičara s IRB-a postao je dijelom međunarodnog uspjeha. Zajedno s kolegama iz Italije i Slovenije, hrvatski stručnjaci, predvođeni dr. sc. Martinom Lončarićem i dr. sc. Mariom Stipčevićem s IRB-a, prvi su u svijetu javno demonstrirali međueuropsku kvantnu komunikacijsku mrežu. Danas, znanstvenici IRB-a imaju ključnu ulogu u projektu "Hrvatska infrastruktura za kvantne komunikacije – CroQCI", koji je od iznimne važnosti za cjelokupnu znanstvenu i tehnološku zajednicu u Hrvatskoj te predstavlja ključan korak prema sigurnijoj budućnosti digitalne komunikacije.

Kao moderni institut, IRB aktivno sudjeluje u ostvarivanju ključnih prioriteta Europske unije, poput digitalne transformacije i Zelene agende. U eri blockchain tehnologije, Centar za informatiku i računarstvo (CIR) IRB-a aktivno je uključen u razvoj Europske blockchain servisne infrastrukture (EBSI). Riječ je o mreži distribuiranih čvorova koja će omogućiti sigurne transakcije i usluge diljem EU-a. IRB je dio konzorcija od 24 organizacije iz 14 zemalja, a kroz ovaj projekt Hrvatska, preko IRB-a, sudjeluje u stvaranju temelja za buduće povjerljive digitalne usluge, od javnih evidencija do e-identiteta, sve osigurane blockchain tehnologijom.

Na području umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu, IRB koordinira projekt Europskog digitalnog centra inovacija (EDIH) "Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu (AI4HEALTH.Cro)". Ovaj projekt se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te programa Obzor Europa kroz poziv Digitalna Europa. Pod vodstvom dr. sc. Anje Barešić, IRB djeluje s još 15 partnera kao "hub" koji potiče razvoj inovacija temeljenih na AI-u za pametno zdravstvo. Kroz ovaj centar, Hrvatska nastoji uhvatiti korak s Europom u transformaciji zdravstvenog sustava pomoću umjetne inteligencije, pri čemu IRB djeluje kao most između znanosti, medicine i industrije.

Paralelno s digitalnim inovacijama, IRB značajnu pažnju posvećuje održivoj tehnologiji i zaštiti okoliša. Znanstvenici Instituta sudjeluju u nizu europskih projekata usmjerenih na razvoj novih materijala i zelenih tehnologija. To uključuje istraživanja i razvoj naprednih baterija i solarnih ćelija, kao i biomaterijala i reciklabilnih polimera koji bi mogli zamijeniti štetnu plastiku. U području istraživanja mora i okoliša, znanstvenici IRB-a aktivno sudjeluju u brojnim europskim projektima praćenja klimatskih promjena, ekosustava i bioraznolikosti Jadrana. Primjerice, kroz projekt MARBLE, kojeg na IRB-u vodi dr. sc. Neven Cukrov, znanstvenici razvijaju autonomne robote koji će pratiti stanje mora i pomoći u očuvanju morskog okoliša. Kroz sudjelovanje u projektima EU-a posvećenim održivosti, IRB pomaže Hrvatskoj da aktivno doprinese ambicioznom europskom Zelenom planu.

Tražite li kvalitetan smještaj u Zagrebu, bilo da dolazite poslovno, turistički ili zbog znanstvenih aktivnosti, smještaj u Zagrebu pruža širok spektar opcija. Od modernih hotela u centru grada do mirnih apartmana u rezidencijalnim četvrtima, Zagreb nudi nešto za svačiji ukus i budžet. Istražite ponudu smještaja i pronađite savršeno mjesto za svoj boravak u hrvatskoj metropoli.

O-ZIP: Modernizacija za budućnost znanosti

Najopipljiviji simbol utjecaja članstva Hrvatske u EU na IRB vidljiv je na samom Institutu, gdje su u tijeku radovi na izgradnji novih objekata i laboratorija. Projekt "Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme" (O-ZIP) ambiciozni je projekt modernizacije IRB-a, vrijedan više od 100 milijuna eura, a sufinanciran je iz europskih strukturnih fondova. Kroz konsolidaciju najjačih istraživačkih segmenata i njihovim smještanjem u nove, suvremene objekte, O-ZIP će omogućiti optimalne uvjete za rad znanstvenika, potičući daljnji razvoj znanosti i inovacija. Dok Hrvatska obilježava 12. godinu od pridruživanja EU-u, Institut Ruđer Bošković nedvojbeno potvrđuje da sinergija lokalnih znanja i instrumenata EU-a otvara vrata ka znanstvenoj samostalnosti i međunarodnoj prepoznatljivosti, postavljajući temelje za buduće generacije istraživača.