Naš Sunčev sustav ponovno je dobio posjetitelja iz dubokog svemira. Astronomi su s velikim uzbuđenjem potvrdili otkriće trećeg poznatog međuzvjezdanog objekta koji prolazi kroz naše kozmičko susjedstvo. Ovaj rijetki nebeski putnik, službeno katalogiziran kao 3I/ATLAS, komet je koji ne potječe iz našeg sustava, već iz prostora između zvijezda, noseći sa sobom tajne dalekih svjetova. Njegovo otkriće uslijedilo je nakon slavnih prethodnika, misterioznog objekta 1I/ʻOumuamua detektiranog 2017. godine i kometa 2I/Borisov koji nas je posjetio 2I/Borisov 2019. godine.

Potvrda međuzvjezdanog podrijetla

Prvi tragovi ovog svemirskog nomada zabilježeni su 1. srpnja 2025. godine, zahvaljujući automatiziranom teleskopu Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS) smještenom u Río Hurtadu u Čileu. Već prva opažanja ukazivala su na neuobičajenu putanju koja se nije poklapala s orbitama objekata koji pripadaju našem Sunčevom sustavu. Njegova putanja bila je izrazito hiperbolična, što je ključni pokazatelj da objekt posjeduje dovoljno energije da savlada gravitacijsku privlačnost Sunca i nastavi svoj put natrag u međuzvjezdani prostor. U danima koji su uslijedili, astronomi diljem svijeta usmjerili su svoje instrumente prema novootkrivenom objektu, potvrđujući njegovo izvan-solarno podrijetlo. Nakon službene potvrde, Međunarodna astronomska unija dodijelila mu je oznaku 3I/ATLAS, gdje "I" označava njegov međuzvjezdani status.

Nakon objave otkrića, znanstvenici su se dali u potragu za starijim snimkama istog dijela neba, proces poznat kao "precovery". U arhivama tri različita ATLAS teleskopa te Zwicky Transient Facility (ZTF) pri zvjezdarnici Palomar u Kaliforniji, pronađene su snimke koje datiraju sve do 14. lipnja, pružajući dragocjene dodatne podatke za preciznije izračunavanje njegove putanje.

Karakteristike i putanja trećeg međuzvjezdanog glasnika

Komet 3I/ATLAS trenutno se nalazi na udaljenosti od otprilike 670 milijuna kilometara od Sunca, jureći iz smjera zviježđa Strijelca. Njegova brzina je zapanjujuća i iznosi oko 60 kilometara u sekundi u odnosu na Sunce, što daleko nadmašuje brzine objekata koji su gravitacijski vezani za našu zvijezdu. Procjenjuje se da je promjer jezgre kometa značajan, moguće i do 20 kilometara, što ga čini znatno većim od mnoga kometa iz našeg sustava. Srećom, ovaj svemirski gost ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji. Njegova putanja će ga dovesti najbliže našem planetu na sigurnu udaljenost od oko 240 milijuna kilometara, što je više od 1,5 puta veća udaljenost od one između Zemlje i Sunca.

Svoje najbliže približavanje Suncu, poznato kao perihel, 3I/ATLAS će dosegnuti krajem listopada 2025. godine. Tada će se naći na udaljenosti od oko 210 milijuna kilometara od naše zvijezde, što ga smješta tik unutar orbite Marsa. Astronomi s nestrpljenjem iščekuju ovaj trenutak jer će pojačano Sunčevo zračenje zagrijati jezgru kometa.

Globalni napor praćenja i znanstveni značaj

Odmah po primitku obavijesti, Ured za planetarnu obranu Europske svemirske agencije (ESA) aktivirao je svoje resurse. Automatizirani sustavi za detekciju upozorili su astronome agencije, koji sada sudjeluju u globalnim naporima za praćenje putanje kometa. ESA koristi mrežu teleskopa smještenih na Havajima, u Čileu i Australiji kako bi kontinuirano pratila kretanje i ponašanje kometa. Neki od tih teleskopa su u vlasništvu agencije, dok su drugi dostupni kroz dugogodišnja partnerstva, demonstrirajući važnost međunarodne suradnje u astronomiji.

Ono što međuzvjezdane objekte poput 3I/ATLAS čini toliko izvanrednima jest njihova apsolutno strana priroda. Dok svaki planet, mjesec, asteroid i komet koji su nastali u našem Sunčevom sustavu dijele zajedničko podrijetlo i kemijski sastav, međuzvjezdani posjetitelji su istinski autsajderi. Oni su fragmenti drugih planetarnih sustava, ostaci procesa formiranja svjetova oko drugih zvijezda. Proučavanje njihova sastava pruža nam jedinstvenu priliku da "dodirnemo" materijal iz drugog solarnog sustava i steknemo neprocjenjiv uvid u uvjete koji vladaju daleko izvan našeg doma.

Što možemo naučiti od ledenog putnika?

Znanstvenike sada najviše zanima sastav i ponašanje ovog rijetkog gosta. 3I/ATLAS je klasificiran kao aktivan komet. To znači da se očekuje da će, kako se približava Suncu i zagrijava, započeti proces sublimacije. Tijekom sublimacije, zaleđeni plinovi na površini jezgre direktno prelaze iz krutog u plinovito stanje, povlačeći sa sobom čestice prašine i leda. Taj materijal stvara blistavu atmosferu oko jezgre, poznatu kao koma, te karakterističan rep koji se proteže milijunima kilometara u smjeru suprotnom od Sunca. Promatranje ovog procesa spektroskopijom omogućit će astronomima da odrede kemijski sastav plinova, poput vode, ugljikovog monoksida, cijanida i drugih molekula. Ti podaci su izravan otisak prsta kemijskog sastava protoplanetarnog diska iz kojeg je komet potekao.

Nažalost, promatranje će biti otežano. Do trenutka kada komet dosegne svoju najveću aktivnost i sjaj, bit će prividno preblizu Suncu na našem nebu, skrivajući se u njegovom bljesku. Očekuje se da će ponovno postati vidljiv zemaljskim teleskopima početkom prosinca, kada se dovoljno udalji od Sunca, pružajući astronomima drugu priliku za detaljna proučavanja.

Budućnost istraživanja: Misija Comet Interceptor

Ovakvi rijetki posjeti naglašavaju važnost misija brzog odgovora. U tom cilju, Europska svemirska agencija priprema revolucionarnu misiju Comet Interceptor. Planirano je da letjelica bude lansirana 2029. godine i postavljena u "parkirnu" orbitu u Sunce-Zemljinoj Lagrangeovoj točki 2 (L2), koja se nalazi oko 1,5 milijuna kilometara iza Zemlje. Tamo će čekati u stanju pripravnosti na pojavu prikladne mete. Primarni cilj misije je presresti "netaknuti" komet koji dolazi iz dalekog Oortovog oblaka, golemog sferičnog roja ledenih tijela koji okružuje naš Sunčev sustav. Takvi kometi nikada prije nisu prošli kroz unutarnji Sunčev sustav i njihov je materijal nepromijenjen od vremena njegova nastanka.

Iako je malo vjerojatno da će se otkriti međuzvjezdani objekt čija je putanja takva da ga Comet Interceptor može dosegnuti, misija će poslužiti kao pionirski pothvat. Ona će demonstrirati sposobnost brzog reagiranja i presretanja cilja koji nije unaprijed poznat, otvarajući put budućim, još ambicioznijim misijama koje bi mogle biti usmjerene upravo na ove tajanstvene posjetitelje iz drugih zvjezdanih sustava. Svaki novi međuzvjezdani gost, bio to 1I/ʻOumuamua, 2I/Borisov ili sada 3I/ATLAS, podsjeća nas da smo dio ogromne i dinamične galaksije te da ponekad, svemir dolazi k nama.