Ekološki utjecaj ukapljenog prirodnog plina: veći od očekivanog

Ukapljeni prirodni plin (LNG) sve više postaje središnja tema rasprava o energetskoj tranziciji, no novo istraživanje pokazuje da je njegov utjecaj na okoliš daleko veći od ranijih procjena. Studije pokazuju da LNG, unatoč svojoj reputaciji kao 'mostnog goriva' prema čišćim izvorima energije, ostavlja znatno veći ugljični otisak od ugljena. Emisije koje proizlaze iz njegovog procesa ekstrakcije, obrade, transporta i skladištenja čine LNG neodrživom opcijom za budućnost.

Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Cornell, LNG ima 33% veći ugljični otisak od ugljena kada se uzmu u obzir svi koraci obrade i transporta, posebno zbog emisija metana tijekom ekstrakcije plina iz škriljevca i njegovog ukapljivanja. Metan, koji je 80 puta štetniji za atmosferu od ugljičnog dioksida, predstavlja veliki problem. Iako moderni tankeri koji prevoze LNG koriste učinkovitije motore, metan se i dalje oslobađa tijekom skladištenja i transporta, čime se povećava ukupan utjecaj na okoliš.

Metan: skrivena prijetnja

Jedna od glavnih prijetnji koje LNG predstavlja jest velika emisija metana tijekom cijelog procesa, od ekstrakcije do transporta. Proces ukapljivanja plina na temperature niže od -160°C zahtijeva ogromne količine energije, što rezultira visokim emisijama stakleničkih plinova. Studija je pokazala da čak 8.8% emisija dolazi upravo iz metana, što čini LNG znatno gorim za okoliš nego što se ranije smatralo. Iako LNG tankeri emitiraju manje ugljičnog dioksida od parnih brodova, emisije metana iz ispušnih plinova i dalje predstavljaju veliki problem za klimu.

Važno je napomenuti da su najveće emisije metana zabilježene u fazi ekstrakcije plina iz škriljevca i ukapljivanja. Metan koji se oslobađa u tim fazama doprinosi značajnom povećanju klimatskog otiska LNG-a. Usporedbe s ugljenom pokazuju da je LNG, iako se često reklamira kao čišća alternativa, zapravo mnogo štetniji po okoliš u kratkoročnom, ali i dugoročnom razdoblju.

Globalni kontekst i implikacije

SAD je trenutno najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina, što dodatno komplicira borbu protiv klimatskih promjena. Budući da su metan i ugljični dioksid ključni čimbenici koji pridonose globalnom zatopljenju, proizvodnja i izvoz LNG-a postavljaju izazove koji mogu ugroziti napore na smanjenju emisija stakleničkih plinova. Unatoč tvrdnjama da je LNG prijelazno gorivo, njegovi stvarni učinci na okoliš sugeriraju da bi fokus trebao biti na obnovljivim izvorima energije kao što su solarna i vjetroenergija, umjesto daljnjeg ulaganja u fosilna goriva.

Iako se LNG promovira kao privremeno rješenje na putu prema zelenijoj budućnosti, nove studije jasno pokazuju da njegove ekološke posljedice nadmašuju koristi. Ako želimo ozbiljno smanjiti emisije stakleničkih plinova i postići globalne klimatske ciljeve, potrebno je preusmjeriti ulaganja iz LNG infrastrukture prema stvarno čistim tehnologijama.

Zaključak je jasan: ukapljeni prirodni plin ne može biti rješenje u borbi protiv klimatskih promjena. Njegova upotreba samo povećava globalni ugljični otisak, dok istovremeno pridonosi opasnim razinama emisija metana i drugih stakleničkih plinova. Energija budućnosti mora se temeljiti na održivim izvorima koji neće imati tako velik negativan utjecaj na naš planet.

Izvor: Cornell University